Intervju dr Slavke Drašković agenciji SRNA – Srbi na iskušenjima u skoro svim zemljama regiona

Srbi su na iskušenjima u gotovo svim zemljama regiona i Srbija mora napraviti mehanizam koji će omogućiti da državni zvaničnici u kontaktu sa zvaničnicima tih zemalja uvijek postave pitanja koja su važna za poboljšanje položaja Srba, rekla je u intervjuu Srni novoimenovani direktor Kancelarije za dijasporu i Srbe u regionu dr Slavka Drašković.

Situacija za Srbe u regionu se, kako je istakla Draškovićeva, rapidno pogoršava do mjere da je „čak jako primetno“ i naglasila da se u zaštiti prava Srba više ne smije djelovati ad hok, nego planski unaprijed i prema utvrđenom sistemu.

„Ono što mi moramo da radimo, jeste da napravimo mehanizam koji će omogućiti da naši zvaničnici svaki put kada se sretnu sa zvaničnicima BiH ili Hratske ili neke druge zemlje u regionu, ili bilo koje zajednice gde imamo veliku zajednicu u dijaspori, postave pitanja važna za tu zajednicu“, rekla je Draškovićeva.

Ona je navela da se položaj Srba razlikuje od zemlje do zemlje kada je riječ o poštovanju njihovih prava i uključivanju u društveni život.

Tako Srbi u Rumuniji imaju predstavnike u parlamentu, dok u Sloveniji nisu ni priznati kao nacionalna manjina iako ih ima 60.000 što je više nego Italijana i Mađara zajedno, kojima je priznat status nacionalne manjine.

Federacija BiH /FBiH/ se, kako je istakla Draškovićeva, prema Srbima odnosi kao prema građanima drugog reda.

„Poput prognanih Srba iz Hrvatske i Srbi iz Federacije BiH imaju problema sa povratkom. On je formalno omogućen, ali smo mi svesni toga da je on u praksi nemoguć zbog devastirane imovine i tu se ne iznalazi rešenje već 17 godina. Četiri opštine gde su Srbi u većini u FBiH – Bosanski Petrovac, Glamoč, Drvar i Grahovo, imaju velikih problema jer se Federacija odnosi prema njima kao prema građanima drugog reda“, rekla je Draškovićeva.

Ona je poručila da će Kancelarija za dijasporu ukazivati na ove probleme i podržavati projekte i naglasila da se već radi na projektima koji treba da doprinosu normalizaciji života Srba u FBiH.

Draškovićeva je podsjetila na to da Srbija i Republika Srpska imaju odnose koji su uređeni Sporazumom o specijalnim paralelnim vezama, što omogućava sunarodnicima i bliže kulturne, ekonomske, političke i druge odnose sa Srbijom.

„Mi ćemo nastojati da doprinesemo još više poboljšanju saradnje sa našima u Republici Srpskoj i podržavaćemo različite projekte. Neke smo već podržali kao što je međunarodna konferencija o Jadovnu ili Festival frule na Palama. Kulturna i prosvetno-obrazovna saradnja jedan je od najboljnih načina i da održite narod i naciju i da ih podržite, to ćemo svakako nastaviti da radimo“, rekla je Draškovićeva.

Draškovićeva je najavila da će Kancelarija predložiti promjenu Zakona o dijaspori, kada je riječ o dobijanju državljanstva, a sa MUP-om Srbije već su započeti razgovori.

„Kao Kancelarija moraćemo da predložimo promenu zakona o dobijanju državljanstva u tom delu da se za naše sunarodnike pojednostavi procedura, kao i neke stvari koje su zaista neadekvatne u odnosu na, na primjer staru emigraciju kakve ima naročito u Rumuniji i Americi. To su ljudi koji su srpskog porekla, znaju odakle su došli, ali već generacijama žive u inostranstvu. Nama je zaista važno da imamo što više sunarodnika sa državljanstvom“, rekla je Draškovićeva.

Ona je navela da je u posljednja tri mjeseca u konzulatu Srbije u Banjaluci podneseno više do 10.000 zahtjeva za prijem u državljanstvo Srbije.

Direktor za dijasporu i Srbe u regionu najavila je promjene u odnosima sa dijasporom.

„Biće promena u odnosima sa dijasporom, jer mi hoćemo suštinsko jačanje veza sa dijasporom i neće biti formalnog i kozmetičkog uključivanja matice u život u dijasporu kao što je bilo formalno pravo glasa, a ne suštinsko i kao što je na neki način i Skupština dijaspore, koja je najviše predstavničko telo dijaspore Srba u regionu, a do sada je, na žalost bilo samo jedna forma bez stvarne mogućnosti da rad“, rekla je Draškovićeva.

Ona je pojasnila da je namjera da se inicira izmjena Zakona o dijaspori u dijelu koji se tiče Skupštine dijaspore, načina kako se biraju delegati, „jer to mora da bude transparentno“.

„Dogovorili smo se sa Odborom Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu da se organizuje javno slušanje čija tema će biti Zakon o dijaspori. Biće pozvani ne samo narodni poslanici i članovi Vlade, nego i dijaspora i Srbi u regionu. Na sastanku će se razgovarati o funkcionisanju Skupštine dijaspore i o tome koje su izmene potrebne“, rekla je Draškovićeva.

Ona je istakla da Vlada i Skupština Srbije moraju više da se uključuju u koordinaciju i rad sa Skupštinom dijaspore, kako bi predstavnici dijaspore dobili suštinsku mogućnost da rade, a Kancelarija će biti mehanizam koji će im omogućiti vezu sa Vladom i Skupštinom.

Draškovićeva je najavila i donošenje akcionog plana za ranije usvojenu Strategiju za dijasporu, ističući da je ona sada, bez akcionog plana, kao mrtvo slovo na papiru, iako je odnose sa dijasporom i Srbima u regionu stavila među prioritete od strateškog značaja za Srbiju.

„U strategiji su čak predviđeni ustupci za dijasporu, ali bez akcionog plana u kojem bi se preciziralo šta to konkretno treba da se uradi da bi došlo do jačanja na primer, ekonomskih veza, nemamo ništa“, istakla je ona.

Akcioni plan, će prema prijedlogu Kancelarije, sačiniti međuresorna radna grupa koju će činiti državni sekretari iz svih relevantnih državnih organa – Ministarstva spoljnih poslova Srbije, MUP-a, ministarstva kulture, prosvjete, ekonomije i drugih.

„Njihovim uključenjem dobićemo svest, koja nije do sada uspostavljena u Vladi, koliko u njihovom segmentu treba da stalno vode računa i razmišljaju i o dijaspori i o Srbima u regionu. To će biti jedan od mojih zadataka, da to uključim u svaki segment Vlade“, rekla je Draškovićeva.

Draškovićeva je najavila da će predložiti da Srbija pitanje glasanja dijaspore na parlamentarnim izborima u Srbiji riješi na način na koji su to uredili BiH i Hrvatska i ocijenila da bi dijaspora trebalo da ima svoje zastupnike u parlamentu.

(izvor: Srna)

Check Also

Gujon: Za Srbe u regionu 1,5 miliona €, širi se mreža škola srpskog

Budžet Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, za narednu godinu, namenjen Srbima …