U Narodnoj skupštini Srbije održana je sednica Odbora za dijasporu i Srbe i regionu, tema je bila Skupština dijaspore i Srba u regionu, a na sednici su kao gosti prisustvovali Slavomir Gvozdenović, srpski poslanik u Parlamentu Rumunije i predsednik u ostavci Skupštine dijaspore i Srba u regionu, Ognjan Krstić, predsednik Saveza Srba Rumununije, dr Slavka Drašković, direktorka Kancelarije sa saradnju s dijasporom i Srbima u regionu.

Aleksandar Čotrić, predsednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu, je na početku dao reč dr Slavki Drašković, direktorki Kancelarije, koja je u uvodnom izlaganju rekla:
„Mi smo započeli proceduru Izmena i dopuna zakona, uputivši pisma Republičkom sekretarijatu za zakonodavstvo, Generalnom sekretaru Vlade, kao i Ministarstvu pravde i državne uprave o našoj nadležnosti u odnosu na Zakon o dijaspori i Skupštinu dijaspore, kao najvišem predstavničkom telu dijaspore“, i dodala da će to biti prilika da se predlože i druge izmene i dopune zakona, pre svega radi aktivnijeg učešća dijaspore u društvenom i političkom životu matice.
„Izmene su potrebne i hitne, jer je Ministarstvo za dijasporu ukinuto, a odredbe postojećeg Zakona o dijaspori ne odgovaraju faktičkom stanju”, istakla je dr Drašković i dodala da je Kancelarija uputila poziv državnim institucijama da delegiraju svoje predstavnike u međuresornu radnu grupu koja će raditi na izmenama i dopunama Zakona.
Pozivi za radnu grupu su upućeni predstavnicima Ministarstva spoljnih poslova, Ministarstva pravde i državne uprave, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva kulture i informisanja, Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Ministarstva omladine i sporta, Sekretarijata za zakonodavstvo i Narodnoj skupštini – Odboru za dijasporu i Srbe u regionu.
Dr Drašković je u ime Kancelararije pozvala sve zainteresovane na javnu raspravu, koja će biti organizovana na temu izmena i dopuna Zakona o dijaspori i Srbima u regionu.

„Poziv će biti javan i nalaziće se na internet prezentaciji Kancelarije za dijasporu i Srbe u regionu (dijaspora.gov.rs), a biće raširen putem društvenih mreža i upućen na sve adrese pojedinaca, organizacija i udruženja iz dijaspore koje postoje u evidenciji Kancelarije“, rekla je Drašković.
Shodno putu Zakona, Kancelarija namerava da organizuje javno slušanje na temu izmena i dopuna Zakona o dijaspori i Srbima u regionu, a datum će biti pravovremeno objavljen, rekla je dr Drašković.
Aleksandar Čotrić je napomenuo da je Zakon o dijaspori koji je Srbija usvojila bio pionirski poduhvat u ovoj oblasti i da mnogo toga nije moglo da se predvidi kada je reč o implementaciji Zakona o dijaspori.
Dr Slavomir Gvozdenović je na zahtev Odbora podneo formalni izveštaj o Skupštini dijaspore i Srba u regionu. „Mnogo toga je smetalo u donošenju odluka u Skupštini dijaspore“, rekao je pred prisutnima dr Gvozdenović, dodavši da dosadašnja iskustva govore o tome „kako se to može drugačije“. Dr Gvozdenović je istakao da je najveći domet Skupštine dijaspore činjenica da „sada imamo institucinalno povezivanje sa maticom, što do sada nije postojalo“. Dr Gvozdenović je rekao da Skupština dijaspore treba da se sastaje češće, a ne samo jednom godišnje, uoči Vidovdana. Saveti Skupštine dijaspore treba da se sastaju jednom u tri meseca, predložio je dr Gvozdenović. “Mi ne treba da kažemo kako treba da se radi, mi treba da se dogovorimo sa državom Srbijom i naši argumenti treba da budu naš rad, naša aktivnost u odnosima sa državom Srbijom”, rekao je dr Gvozdenović aludirajući na brojne nezadovoljne kritičare u dijaspori. Dr Gvozdenović je pred Odborom predložio susret srpkih poslanika iz regiona u Temišvaru u narednoj godini, kao i Godišnji sabor Srba iz regiona i Privredni sabor Srba iz regiona u Beogradu.
Na pitanje Aleksandre Đurović, člana Odbora i poslanika SNS-a o toku aktivnosti Skupštine između dva zasedanja, dr Gvozdenović je rekao da je svojevremeno predložio da Ministarstvo za dijasporu sakuplja probleme od delegata, i prosleđuje ih resornim ministarstvima u Vladi, ali su odgovori izostali.
Dr Slavka Drašković dodala je da je rad na Zakonu prilika da se Saveti učine funkcionalnijim, jer su “glomazna i neoperativna tela” i apelovala je na sve koji budu uključeni u rad na izmenama Zakona da se to uzme u obzir.
Aleksandar Čotrić je rekao da treba upoznati model organizovanja Srba u Rumuniji, jer oni jedini imaju krovnu organizaciju koja funkcioniše kao jedinstvena.
Ognjan Krstić, predsednik Saveza Srba u Rumuniji je, predstavljajući pred Odborom ovu organizaciju, najavio formiranje regionalnih kulturnih centara Srba u kojima bi se učio srpki jezik po ugledu na kulturni centar Srba u Temišvaru. On je rekao da bi regionalni kulturni centri Srba pratili regionalizaciju koja sledi u Rumuniji sa najavljenom promenom Ustava u toj zemlji.