Okrugli sto na temu „Nostrifikacije diploma i ulazak u EU“ juče je organizovao Srpski siti klub iz Londona na Pravnom fakultetu u Beogradu.
Na skupu su prisustvovali ministar prosvete Srđan Verbić, dekani beogradskih univerziteta: Pravni fakultet Sima Avramović, Fakultet političkih nauka Ilija Vujačić, prorektor za nastavu Beogradskog Univerziteta Nada Kovačević, Fakultet za ekonomiju, finansije i administraciju Goran Pitić, predstavnici civilnog sektora koji se u Srbiji i dijaspori bave ovom temom: Vladimir Petronijević Grupa 484, Ljiljana Ubović Beogradski fond za političku izuzetnost, Aleksandar Jakovljević OSSI, Jovana Ružičić Repets, domaćini Nataša Kočiš i Miloš Stefanović iz Srpskog siti kluba, kao predstavnici međunarodnih organizacija i studenstkog Parlamenta.
Učesnici skupa su istakli da priznavanje stranih visokoškolskih isprava radi zapošljavanja u Srbiji treba razdvojiti od priznavanja radi nastavka obrazovanja, napominjući da su oba postupka trenutno u nadležnosti univerziteta i neopravdano dugo traju.
Ministar Verbić je istakao da svaki univerzitet odlučuje koga će primiti na školovanje, što će biti i ubuduće, ali će zakon urediti da pravila budu ista za sve visokoškolske ustanove. On je naveo da će u nacrtu izmena Zakona o visokom obrazovanju biti precizirano koje telo i pod kojim uslovima će se baviti profesionalnim priznavanjem.
Dekan Pravnog fakulteta u Beogradu Sima Avramović kazao je da je u našoj zemlji mnogo manji problem priznavanje diploma radi nastavka školovanja od profesionalnog priznavanja. On dodaje da su pojedini kandidati, koji su se školovali na prestižnim svetskim univerzitetima, čekali priznavanje svojih diploma i po godinu dana. Iako je profesionalno priznavanje u mnogim evropskim državama u nadležnosti specijalizovanih tela, Avramović je kazao da se i tu oseća „prizvuk birokratskog priznavanja“.
Najveća opasnost iz ugla akademske zajednice Srbije je da se priznavanje stranih diploma vrši isključivo na osnovu činjenice da li je neka visokoškolska ustanova u svojoj zemlji akreditovana ili ne. U mnogim državama u našem neposrednom okruženju postoje univerziteti sumnjivih kvaliteta koji imaju akreditaciju. Zbog toga je važno da akademska zajednica bude uključena u politiku celokupnog sistema priznavanja stranih diploma radi zapošljavanja, kao neka vrsta konsultativnog tela – kaže Avramović.
Prema njegovim rečima, „ključno pitanje je kako ovaj proces ubrzati, ali i kako sačuvati zemlju od mogućih diploma lošeg kvaliteta iz okruženja“ i „ne ogrešiti se o dobre studente koji ovde završavaju studije“.
„Rešavanje ovog problema bi imalo simboličan značaj za školovane kadrove koji hoće da se vrate u Srbiju i omogućilo bi otvaranje tržišta rada“ – smatra Miloš Stefanović, iz organizacije Srpski siti klub.
Predstavnici civilnog sektora iz Srbije Grupa 484 i BFPE predstavili su istraživanja koja su sproveli u cilju rešavanja ovog problema, a OSSI i Repets predstavili su probleme svojih članova u procesu nostrifikacije diploma i ponudili modele mogućih rešenja, pozivajući se na Lisabonsku konvenciju.
Ovim okruglim stolom nastavljene su aktivnosti započete na javnom slušanju u Domu Narodne skupštine u Beogradu, 6. marta 2013. godine, na kojem je tema priznavanja stranih diploma dobila novi tok sa početkom pregovora Srbije za ulazak u EU, s obzirom na to da je izmena zakona o priznanju kvalifikacija stečenih u inostranstvu jedan od značajnih uslova za pristupanje Evropskoj uniji.
Na Skupu je usvojen niz konkretnih predloga za unapređenje postupka priznavanja stranih diploma u Srbiji: zamena procesa nostrifikacije procesom priznavanja stranih kvalifikacija, odvajanje procesa priznavanja diploma u svrhu obrazovanja od procesa priznavanja radi zapošljavanja, smanjenje troškova priznavanja, rešavanje problema radnih knjižica i odlazak stučnjaka iz zemlje.