Povodom 200 godina Srba u Americi, 27, 28. i 29. juna, u Filadelfiji će biti organizovan niz događaja kojima će organizacije Srba u Americi obeležiti ovaj datum. Inicijator i glavni organizator proslave je Teslina Naučna Fondacija. Program proslave pogledajte ovde.
Izvor: Novosti; Autor: Marko Lopušina
Navršava se dva veka od kako je prvi Srbin zvanično useljen u SAD. Đorđe Šagić, bogoslov i trgovac iz Stonog Beograda kod Budimpešte stigao je u Filadelfiju u jesen 1814. godine. Bilo je pre Šagića srpskih doseljenika u Americi, ali oni nisu bili zvanično zavedeni kao državljani. U međuvremenu u SAD je stiglo još milion Srba, koji su, kako je jednom prilikom rekao predsednik Barak Obama, „sa ostalim narodima gradili Ameriku”. Povodom ovog značajnog datuma u istoriji američkih Srba u Filadelfiji se za Vidovdan priprema velika proslava.
„Đorđe Šagić predstavlja simbolični početak srpskog prisustva na američkom kontinentu. Obeležavanje 200 godina prisustva Srba u Americi je značajno za srpsku naciju u Americi, sa same Amerikance, kao i za državu Srbiju, jer se time pokazujemo sveukupni doprinos naše kulture i tradicije ne samo američkom društvu, već i svetu u celini“, kaže Miloš Rastović, član Organizacionog odbora proslave obeležavanja dolaska prvog Srbina u Ameriku.
U Filadelfiju, prvu američku prestonicu, Šagić je stigao iz nemačke luke Hamburg kao slepi putnik u brodu “Delaver”. Kako pokazuju muzejska dokumenta iz Hjustona i Ostina, aktivno je učestvovao u uspostavljanju nezavisnosti države Teksas. Bio je učesnik u ratu između Amerike i Meksika do 1848. godine. Kada je oženio bogatu devojku nasledio je plantažu pamuka i otvorio fabriku teksata i farmerki. Bavio se trgovinom, ali i politikom. Bio je izdavač novina i pisac avanturističkog romana.
„Šagić je bio general armije Novog Meksika i major američke vojske, direktor carine i sudija za vešanje. Vršio je komasaciju zemlje u Kaliforniji i stvarao srpsku koloniju. Doprineo je podizanju prve srpske crve Sveti Sava u Džeksonu 1864. godine. Dosta Srba su potom postali uspešni građani Amerike. U bogatoj istoriji od dva veka imali smo devet kongresmena, šest vlasnika Oskara, četiri vlasnika Pulicerove nagrade, na hiljade heroja američke vojske. Danas u SAD ima stotinu hramova Srpske pravoslavne crkve i čak 33.000 toponima srpskog porekla“, kaže Nikola Lončar, predsednik Tesline naučne fondacije, koja je glavni inicijator i organizator proslave.
Uprava grada Filadelfije, u kome je potpisan akt o nezavisnosti SAD, prihvatila je predlog Srba da na Vidovdan zajedno organizuju veliki srpsko-američki sabor. Proslava dve veka od doseljevanja prvog Srbina u SAD će biti posvećena i obeležavanju 100 godina od početka Prvog svetskog rata, u koji su američki Srbi, zahvaljujući Mihailu Pupinu i Srpskoj narodnoj odbrani poslali 16.000 dobrovoljaca i doprineli pobedi na Solunskom frontu.
Više informacija potražite na sajtu.