Uspostaviti stalni dijalog

Izvor: Danas

Miodrag Linta (lični stav)

Nakon sastanka delegacije izbjeglih i prognanih Srba sa predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovićem

Dana 16. oktobra 2013. godine održan je sastanak delegacije izbjeglih i prognanih Srba sa predsjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipovićem i članovima njegove delegacije u Domu Narodne skupštine Republike Srbije. Na sastanku, sa srpske stane, bili su prisutni predsjednik Skupštine Nebojša Stefanović, sekretar Vlade Republike Srbije i šef Komisije za nestala lica Veljko Odalović i ambasador Srbije u Hrvatskoj Stanimir Vukićević. Na početku sastanka naša delegacija predala je gospodinu Josipoviću dokumenat na ćirilici pod nazivom „Pronalaženje pravičnih i trajnih rješenja za probleme izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske i srpskih povratnika u R.H.“, u kome se navodi 14 problema.

Linta

Sastanak je trajao skoro 90 minuta i protekao je u otvorenoj i konstruktivnoj atmosferi. Naša delegacija zatražila je od gospodina Josipovića da Hrvatska rješi slijedeće probleme sa kojim se suočavaju stotine hiljada izbjeglih i prognanih Srba i drugih oštećenih građana, ali i srpski povratnici: Završiti proces ekshumacije i identifikacije nestalih lica; vratiti oduzeta stanarska prava ili omogućiti pravičnu novčanu naknadu; vratiti oduzetu pokretnu i nepokretnu imovinu (poljoprivredno zemljište, kuće i poslovni objekti); omogućiti pravičnu naknadu za uništenu, oštećenu i nestalu pokretnu i nepokretnu imovinu; omogućiti iste uslove otkupa za bivše nosioce stanarskog prava koji su dobili alternativni stan u Hrvatskoj kroz tzv. program stambenog zbrinjavanja kao što su ih imali građani 90-ih godina; završti proces obnove porušene imovine; isplatiti dospjele a neisplaćene penzije; priznati kompletan radni staž do 1991. godine i pojednostaviti proces konvalidacije radnog staža za period 1991-1995. godine; isplatiti deviznu i dinarsku štednju; omogućiti novčanu naknadu za neučestvovanje u procesu privatizacije; prekinuti sudske postupke protiv Srba koji ne žive u obnovljenim kućama u Hrvatskoj ili su iste iznajmili ili prodali.

Pored toga, treba izvršiti reviziju presuda za ratne zločine donesenih u odsustvu okrivljenih; obezbediti pošteno i fer procesuiranje ratnih zločina i drugih krivičnih djela iz ratnog perioda u razumnom roku; prestati sa zloupotrebom spiskova osumnjičenih, optuženih i osuđenih lica za ratne zločine u svrhu zastrašivanja izbjeglih i prognanih Srba; pojednostaviti dobijanje hrvatskog državljanstva za lica koja su do rata živjela u Hrvatskoj a rođena su u Srbiji ili Bosni i Hercegovini; prestati sa oduzimanjem hrvatskih ličnih karata izbjeglim i prognanim Srbima koji dio godine žive u Srbiji. Važno je i dosljedno primjeniti Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina iz 2002. godine koji Srbima u Hrvatskoj, pored ostalog, osigurava pravo na slobodnu upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma, gdje čine više od trećine stanovništva, kao i proporcionalnu zastupljenost u organima državne uprave, pravosuđu i policiji gdje je učešće Srba u opštinama i gradovima više od 15 odsto, a u županijama više od pet odsto od ukupnog stanovništva.

Predstavnici izbjeglih i prognanih Srba su apelovali na predsjednika Srbije Tomislava Nikolića i predsjednika Hrvatske Ivu Josipovića i da snažno podrže inicijativu da se uspostavi stalni dijalog između dvije države i da podstaknu obje vlade da krenu u konkretne razgovore o pronalaženju pravičnih i trajnih rješenja gore navedenih problema.

Smatramo da jedan od temelja stalnog dijaloga treba da bude puna implementacija međunarodnih sporazuma, a posebno Bečkog sporazuma o sukcesiji iz 2001. godine. Posebno ističemo Aneks G pod nazivom „Privatna svojina i stečena prava“, u kome se nedvosmisleno kaže da će svim fizičkim i pravnim licima biti vraćena i zaštićena prava koja su imali na dan 31.12.1990. godine, a svi ugovori sklopljeni za vrijeme rata pod pritiscima i prijetnjama biće proglašeni ništavnim. Po međunarodnom pravu i po Ustavu Republike Srbije i Republike Hrvatske Bečki sporazum o sukcesiji, kao međudržavni sporazum koji je ratifikovan u parlamentima država nasljednica bivše Jugoslavije, ima jaču pravnu snagu od domaćih zakona.

Predstavnici izbjeglih i prognanih Srba su predložili da se ubrza rad postojećih šest međudržavnih komisija i radnih grupa (nestala lica, ratni zločini, penzije, manjine, povraćaj kulturnih dobara iIgranice) i definiše vremenski okvir za pronalaženje rješenja navedenih otvorenih pitanja. Pored toga, predložili su da se osnuju još dvije međudržavne komisije: 1) implementaciju Aneksa G Bečkog sporazuma o sukcesiji; 2) da se obnovi rad „jugoslovensko-hrvatske komisije“, koja je osnovana na osnovu Sporazuma o normalizaciji odnosa između SR Jugoslavije i R. Hrvatske iz 1996. godine i čiji je primarni zadatak bio da pripremi za potpisivanje Sporazum o naknadi štete za uništenu, nestalu i oštećenu imovinu. Izbjegli i prognani Srbi i drugi oštećeni građani se snažno zalažu da se između Srbije i Hrvatske uspostave odnosi međusobnog poštovanja i uvažavanja, a u krajnjoj instanci da dođe do iskrenog pomirenja između srpskog i hrvatskog naroda. Jedan od ključnih preduslova jeste rješavanje njihovih imovinskih i brojnih drugih problema, kao i ostalih otvorenih pitanja između dvije države.

Autor je predsednik Koalicije udruženja izbjeglica i narodni poslanik

Check Also

Za osnivanje novih škola i odeljenja dopunske nastave srpskog jezika u dijaspori izdvojeno 20.000.000 dinara

Ministarstvo spoljnih poslova – Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu donelo je …